KAPELNA

S desne strane rijeke Karašice, južnije od Viljeva, leži današnje selo Kapelna. U dotursko doba ono se nazivalo Poljana, a pripadalo je osuvačkom imanju pakračkih plemića Tetena. Istovremeno se spominju 2 nestala sela Sređanci i Brod. Po dolasku Turaka u ovaj dio Podravine, Hrvati iz Poljane su pobjegli, a u njihove su kuće Turci doveli pravoslavne Vlahe. Krajem 17. st., za vrijeme protuturskih ratova, ovdašnji Vlasi pobjegli su na zapad, ali su se nakon desetak godina vratili. Tu ih je carski popisivač našao okupljene u 15 kuća.
Do 1702.g. u Kapelnu je stiglo daljnjih 15 vlaških porodica, pa je selo imalo ukupno 30 naseljenih kuća.
Svoje posljednje ime Kapelna selo je dobilo prema mađarskoj riječi kapolna, što znači crkva,kapela.
1946.g. izgrađena je škola, 1948. osniva se seljačka radna zadruga,1952.g. dobiva se prva struja iz motornog mlina kraj Karašice. 1958.g. izgrađen je veliki društveni dom u središtu sela, otvorena je trgovina, oko 1980.g. izgrađen je betonski most preko rijeke Karašice, asfaltirana je cesta Viljevo - Kapelna, Kapelna - D.Miholjac, Kapelna - Kućanci, instalirano 75 telefonskih brojeva. 1998. g. izgrađen je vatrogasni dom.
Selo kapelna pripada općini  Viljevo uz još šest naselja: Viljevo, Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo i Krunoslavlje.
 U Kapelni postoje 3 ulice: Matije Gubca, Petra Preradovića i Nikole Tesle. Prema popisu stanovništva 2001.g. u Kapelni je bilo 342 stanovnika, od toga 163 muških i 179 ženskih.
Ljudi su se oduvijek bavili poljoprivredom. Nekada je u selu bilo puno konja koji su služili za obradu zemlje, prijevoz ljudi i neke svečane prigode,ali danas nema nijednog. Život i rad ljudi u selu se modernizirao. Nekada je selo bilo puno sreće i veselja, bilo je više pjesme, plesa i druženja. Češće bi se okupljali bilo za neku zabavu ili posao.